Kvarnerski otoci su staništa, a ne samo destinacija

Otoci Cres i Lošinj uz otočiće akavatorija čine 

mozaik staništa visoke bioraznolikosti. 

Prirodni vegetacijski pokrov vazdazelene šume autohtone vrste hrasta crnike danas je sveden na manja područja dok je veći dio otoka uslijed čovjekova djelovanja prešao u makiju ili kamenjar. Naselja posidonije i razvedena obalna linija čine važno utočište za mnoge morske životinje, a kako su to privlačna područja za turizam potrebno ih je zaštiti od nasipavanja i nekontroliranog sidrenja. Naši otoci obiluju raznim vrstama kukaca pa se može primijetiti mnoštvo raznolikih leptira kojima bogatstvo samoniklog bilja pruža hranu kroz veći dio godine. Te vrste su osjetljive na pesticide te vole posjećivati organske vrtove čime pomažu boljem urodu i stabilnosti ekosustava. Svaka nepokošena livada ubrzo postane pravi mali raj aromatičnog bilja kojeg pčele jako vole te na takvim mjestima možemo promatrati povećanu aktivnost pčela, bumbara i leptira, te bubamara i gujavica koje rahle zemlju. Kukci su hrana šišmišima i pticama pa ove noćne i danje životinje možemo uočiti u letu te po krošnjama i krovovima naših otoka pa je potrebno biti oprezan u vrijeme gniježđenja kako se ne bi uništila mjesta gdje stasaju nove generacije ovih vrijednih, ali osjetljivih vrsta te ponuditi im vodu tokom vrućih ljetnih dana.

Na otočju još uvijek postoje prirodne i umjetne lokve koje su prava oaza bioraznolikosti i prioritetna staništa na razini Europske unije iz razloga što su jedini dom vrstama koje su posebno osjetljive na globalno zatopljenje poput žaba i barskih kornjača, te vretenaca. Njih koriste i ostali divlji i udomaćeni stanovnici otoka kao izvor pitke vode, ali i hranilišta pa ih redovito posjećuju razne vrste ptica i šišmiša koji jednu kukce obilno zastupljene u lokvama. Gromače odnosno suhozidi radi načina gradnje čine vrijedno stanište brojnim vrstama gmazova te kukaca. Gušteri ih koriste kao mjesto za sunčanje i skrovište, a i mnogi pauci i drugi kukci koriste pukotine za lov i boravak te mikroklima koju ove strukture stvaraju pogoduje razvoju brojnih biljnih vrsta. Brda Cresa i Lošinja imaju poseban vegetacijski pokrov uslijed visinske zonacije, pa nije rijetkost naići na listopadne vrste hrastova, a radi geološke podloge od vapnenca nude i broje spilje, jame i pukotine koje su dobrodošli dom i važna staništa ugroženim vrstama poput šišmiša.

Gotovo polovica otoka Lošinja čini sastavni dio ekološke mreže Natura 2000 kao područje značajno za očuvanje ptica budući da 162 vrste ptica privremeno ili stalno obitavaju na ovom otoku, dok je za područje Cresa brojka i veća pa se može susresti i više od 200 vrsta od kojih se polovica na tom otoku i gnijezdi čime prednjači pred svim drugim otocima Jadrana. Cres je dom i mnogim gmazovima i vodozemcima sa prisutnošću 29 različitih vrsta. Posebno su vrijedne stare šume Tramuntane koje imaju veliku raznolikost drveća sa prisutnih 56 različitih vrsta s kojima su blisko povezani brojni kukci kao strizibube, krupni jelenci, ose šiškarice i gusjenice leptira. Južnije šume hrasta crnike na području Punta križe obiluju divljači i brojnim vrstama ptica, te radi istočkanosti lokvama i pojedinim livadnim područjima ovdje možemo naći i razne vrste zmija, guštera, žaba, barskih kornjača te kopnenih autohtonih kornjača-čančara koje su ipak postale rijetkost u prirodi radi zarastanja livada, a i nažalost uzimanja iz staništa u vrtove kao ljubimce tako da ih trenutno češće možemo uočiti u vrtovima nego na njihovim prirodnim staništima.

Projekt "Otok stanište, a ne samo destinacija" je proveden u partnerstvu s Centrom za zdravo odrastanje "Idem i ja" i podržan od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske.